10.01. - Svjetski dan osmijeha

Na inicijativu dr. Madana Katarie, 10.1.1998. godine obilježava se svjetski dan smijeha. Cilj obilježavanja ovog dana je da se ljudi što više smiju jer je smijeh najbolji lijek. Smijeh zahtijeva rad 17 mišića lica. U odrasloj dobi smijemo se oko 15 puta dnevno, a djeca to čine oko 400 puta dnevno.

 

Sjećate li se kad ste zadnji put plakali od smijeha? Naučnici  tvrde da bi se tako trebali smijati svaki dan i to najmanje deset minuta jer takav smijeh sagorijeva čak do 40 kalorija, što znači da u godini dana možete izgubiti dva kilograma - smijući se. Smijanje povećava i kapacitet pluća i njihovu opskrbljenost krvlju bogatom kisikom.

 

 

 

 



 

 

Smijeh dokazano jača imunološki sistem ljudskog organizma potičući stvaranje i koncentraciju ćelija koje uništavaju tumorske ćelije i bakterije, viruse i ostale mikroorganizme, uzročnike mnogih bolesti. Pogoduje i funkcioniranju srca i krvotoka, reducira hormone stresa, adrenalin i kortizol, potiče cirkulaciju i opskrbljenost kisikom te tako smanjuje holesterol u krvi, začepljenost arterija, pojavu krvnih ugrušaka i visoki krvni pritisak, a time i opasnost od infarkta.
Terapija smijehom pomaže u ublažavanju psihičkih oboljenja kao što su depresija, anksioznost, živčani slom ili nesanica, te smanjuje različite emocionalne i psihičke poremećaje. Teško oboljelim osobama smijeh pomaže da se suoče, prihvate i nose sa svojom bolešću, a kod ostalih bolesnika olakšava liječenje i ozdravljenje.

 

Smijeh je zaista univerzalni lijek - najbolje sredstvo za jačanje imuniteta i saveznik u borbi protiv stresa. Naravno, nije dovoljno smijati se samo na Svjetski dan smijeha-10.1., ali danas je pravi dan da  pročitate dobar vic, naučite pričati viceve i pokušate vidjeti smiješnu stranu neugodnih životnih situacija.

 

 

 

Ozbiljni Japanci

 

Puno se raspravljalo i o tome koji je narod najviše šaljivdžija, a rezultati su bili svakakvi, ali najmanje viceva pričaju i najmanje se smiju Japanci jer su, poznato je, jako ozbiljni i predani poslu.

 

Smijeh je, takođe, i vrlo dobar lijek. Prisjetimo se samo prošlosti i nekih drugih razdoblja kada su postojali ljudi zaduženi da nasmiju druge - dvorske lude. Ako je dvorska luda bila dobra u svom poslu i uspješno zabavila moćnike, bila je obilno nagrađena, a ako je izvedba bila slaba, postojala je velika mogućnost da izgubi glavu - da doslovno izgubi glavu. Međutim, s vremenom su ti dvorski šaljivci spoznali da biti smiješan znači mnogo više od pukog zabavljanja.

 

No, onda je dugi srednji vijek donekle eliminisao smijeh iz brojnih životnih polja, da bi se opet vratio kao sastavni dio za vrijeme renesanse, kada se ponovno vratila i životna vedrina.

 

Razdoblje srednjeg vijeka prestaje afirmirati taj vid zabave, da bi raspojasana renesansa vratila sve te zaboravljene vrijednosti - šalu, smijeh i životnu vedrinu.

 

U svakom povijesnom razdoblju smijeh se poimao na drukčiji način. Svaka je ideologija uvijek na neki način predstavljala opasnost za smijeh.

 

 

Drugorazredna zabava

 

Buržoasko je društvo tako smijeh, pa i sam humor smatralo drugorazrednom zabavom za proletarijat, a Freud je pak smatrao da su "smijeh i duhovitost uvijek koncizni, jezgroviti i sažeti te da preferiraju konkretno na štetu apstraktnog".

 

Psiholozi i psihoanalitičari su govorili i o osobinama ljudi koji pričaju viceve i koji se smiju, kakvi ti ljudi mogu biti, odnosno kakvi jesu.

 

Tada su došli do zaključka da se kruti i rigidni ljudi ne snalaze u humoru i duhovitosti jer ih takva situacija prisiljava na trenutnu prilagodbu, što oni nisu u stanju učiniti upravo zbog svoje psihološke ograničenosti, jer su previše organizovani, rigidni i ne žele niti minimalno odstupiti od svojih misli.

 

Dr. William Fry sa Sveučilišta Stanford naučnu  karijeru je posvetio istraživanju dobrobiti smijeha. Među ostalim je zaključio i kako samo 20 sekundi intenzivnog smijeha u tijelu i mozgu proizvodi učinak jednak trominutnom vježbanju aerobika: poboljšava cirkulaciju, povećava otkucaje srca, a osim što pokreće gotovo svih stotinu mišića na licu, pokreće i rad mišića prsišta, abdomena, ramena, vratnih te mišića glave.

 

Poznato je naravno da tokom smijeha, odnosno smijanja mozak pojačano luči endorfin ("prirodni analgetik") te serotonin-hormon sreće, zbog čega se nakon smijanja osćamo opuštenije.

 

 

 

 

 

Stoga nas smijanje oslobađa od stresa, a pomaže i kod teških bolesti, dobar je za opštu dobrobit i za lakše prevladavanje prepreka.

 

I veliki se majmuni, poput čimpanza, često smiju, i to prvenstveno ili u igri ili pak kada se škakljaju.

 

Smijeh,  zapravo mnogo govori o osobi kao takvoj, jer postoje mnoge vrste smijeha, pa tako i svaka vrsta smijeha ima svoje vlastito značenje.

 

Grohotni smijeh često privlači pozornost, a nerijetko je upravo to i njegova funkcija, a u podsmijehu se može svašta reći i napisati, o tome koliko je to (ne)prijateljsko raspoloženje prema nekome ili nečemu.

 

 

Komičari "vide" smiješnu stranu života

 

Promatranje smiješne strane života ključno je za dobro raspoloženje te za izmišljanje vlastitih viceva.

 

Jerry Seinfeld tvrdi da komičari imaju “treće oko” za takve stvari, a trik kojim se služe oni lošiji je ubacivanje prostih riječi - one mogu izazvati smijeh, čak i ako šala nije smiješna. No humor nije samo u riječima nego i kretanju - Rowan Atkinson je kao Mr. Bean nasmijavao gledatelje bez ijedne izgovorene riječi. 

 

 

Nekoliko mudrih izreka i poslovica za današnji dan

 

Smijemo se i smijaćemo se, jer je ozbiljnost uvijek bila prijateljica licemjera-Ugo Foscolo

 

Osmijeh će ti dati još deset godina života-Kineska poslovica

 

Veseo je čovjek kao sunce, gdje god ide osvjetljava-Turska poslovica

 

Podijeljena radost, udvostručena radost-Goethe

 

Radosno srce, uljepšava lice-Francuska poslovica

 

 

Cilj svjetskog dana smijeha je da se ljudi što više smiju, jer je smijeh najbolji lijek i zato sretan Vam svijetski dan smijeha, želimo Vam puno uspijeha!!!