GRAFITI- umjetnost ili vandalizam?

Piše: Elma Muratspahić

Grad ih je pun, skoro da nema fasade u centru grada koja je „cijela“ i nije označena nekim grafitom. Možete o njima misliti što hoćete, ali oni su tu, oko nas i tjeraju nas na razmišljanje.

 

https://scontent-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xpt1/v/t1.0-9/11059348_862849953753996_9046285691367232577_n.jpg?oh=d6deef7b70b08d78376979004762c53d&oe=55AA1A2A

 

 

Savremena historija grafita je započela 1968. godine. Prvi grafiti su se pojavili u New York-u na zidovima zgrada siromašnih predjela grada i u metrou. Grafiti su predstavljali nešto ružno za vidjeti što uništava sliku grada. Ispisana imena i poruke su predstavljala nešto neugledno i agresivno, a writeri (grafiteri) su se smatrali vandalima.

Sve do 1970. stanovnici New Yorka su na grafite gledali kao na vandalizam. Danas se grafiti ne smatraju vandalizmom, već uličnom umjetnošću.

Šta je umjetnost? Općeprihvaćena definicija umjetnosti glasi: „Umjetnost je aktivnost, objekat ili skup aktivnosti i objekata stvorenih s namjerom da se prenesu emocije ili/i ideje.“ Umjetnost je određena idejama slobobode, individualnošću, pobunom, ljepotom, istinom i pravdom.

 

 

https://scontent-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xat1/v/t1.0-9/11133801_862850130420645_2765317967342217281_n.jpg?oh=dae41ca78c3144e0f9abe963cebc1beb&oe=55B711DE

 

Šta je grafit? Grafit podraumijeva nanošenje slike ili natpisa na površinama javnog prostora.


Grafiti su način izražavanja socijalnih problema, problema općenito i pokazatelj nečije mašte. Grafiti kritikuju, hvale i ismijavaju. Riječ grafit je nastala od italijanske riječi „graffito“ što znači škrabati. Ulična umjetnost je na našim prostorima doživjela procvat tek devedesetih godina.



https://fbcdn-sphotos-f-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xpf1/v/t1.0-9/11058793_862850363753955_1116708081986026029_n.jpg?oh=55d51e908e9e30a66038cdfbcc2b4dc5&oe=55E4596B&__gda__=1437903617_196ef10d8733afb0b9b75a7693ed24b0

 

 

Najčešće se javljaju:

      tagovi (potpisi) 

      murali (slikovni grafiti uglavnom bez ili s vrlo malo teksta) 

      bombing (crtanje na brzinu na bilo kakvoj javnoj površini)

 

Svaki writer (grafiter) teži ka tome da u svoj rad unese mnogo kreativnosti i orginalnosti. Najčešće korištena tehnika crtanja je crtanje sprejom.

Međutim, velika je razlika između tagova i bombinga u odnosu na murale. Činjenica je da nije svaki grafit umjetnost, pogotovo kada se radi o besmislenim i vulgarnim porukama ispisanim na neadekvatan način.

Sa druge strane, kada je riječ o muralima, grafitima putem kojih autor izražava svoj stav i estetski osjećaj, takav tip grafita obogaćuje grad i ulicu na poseban način.

 



https://scontent-vie.xx.fbcdn.net/hphotos-xpt1/v/t1.0-9/11133801_862850580420600_4088527963938988350_n.jpg?oh=f49f5b75e5598e461e3d39c1ba22a0fb&oe=55B219B1

 

 

Zaključujemo da mnoge ulice gradova krase prelijepi šareni crteži koji imaju određeno značenje, te da se to ne treba braniti writerima koji žele da svoju kreativnost podijele sa javnošću. S druge strane, „umjetnici“ koji ostavljaju beskorisne natpise tipa, vlastito ime, Neko voli Nekog, u javnim prijevoznim sredstvima ili/i na fasadama zgrada, jesu vandali jer uništavaju sliku grada i oni se svakako trebaju sankcionisati. Dakle, grafiti sa porukom, estetski odrađeni jesu umjetnost, za razliku od beskorisnih natpisa koje, nažalost, primjećujemo skoro na svakom mjestu.

 



https://fbcdn-sphotos-g-a.akamaihd.net/hphotos-ak-xat1/v/t1.0-9/11115587_862850757087249_8337494680748834744_n.jpg?oh=baa556c1c458d1a050caa88d41d0e110&oe=559A06EE&__gda__=1437141041_7db9151d059632ecd5f143af4f54ef21